Rogoznica predivno mjesto za odmor
Rogoznica se smjestila 34 km udaljena od Šibenika, na južnom dijelu Šibensko-kninske županije zaštićena od nanosa vjetra u dubokoj uvali. Zadire duboko u Jadransko more kao najistureniji dio hrvatskog kopna, na geografskom položaju koji je postavlja u središte Dalmatinske obale. Rogoznica ima obalu dugu 54 km. Sami smještaj Rogoznice čini granicu Sjevernog i Južnog Jadrana, prvo je što se primjećuje i posebnim klimatološkim kretanjima na području, sa sudaranjem klime ( struje, vjetra, juga i bure) na rogozničkom rtu Planka.
Turistička karakteristika je važan faktor klime na rogozničkom području sa prosječnih 2600 sunčanih sati. Iz povijesti Rogoznice dobro je naglasiti kretanja stanovništva potaknuto ugrozom od Turaka, 1518. godine gdje stanovništvo seli na otočić. Povijesni zapisi sežu do 1390. godine gdje je kopneni dio Rogoznice bio potpuno naseljen.
Spojeni u jednu cjelinu umjetnim nasipom, centar Rogoznice je danas kopneni dio zvan Kopača i otočić Kopara. Autentičnu mediteransku atmosferu rogozničkoj rivi daju stare kamene kuće u središtu Rogoznice gdje se nalazi poluotok.
Svi nautičari mogu se osloniti na sigurno sidrište sa dubokim gazom, jer je predivno ribarsko mjesto sa svojom lukom prirodno zaštićeno. Osim nautičara ovo predivno mjesto sa Zmajevim jezerom u krškom kamenjaru sa otočićima i uvalama, lijepim plažama, dugom šetnicom uz more i gustim borovim šumama, privlači i mnogobrojne turiste.
Povijest
Obližnji otočić Kopara naseljen je 1518. godine radi opasnosti od Turaka, prvi doseljenici kopnenih dijelova današnje Rogoznice Kopača naseljavaju 1390. godine. Nakon što je opasnost od Turaka prestala otok je povezan sa kopnenim dijelom nasutim mostom. Otok 1809. godine dobiva i građevinu, za vrijeme francuske vladavine u obliku tvrđave. Postoje dokazi da su te krajeve posjećivali doseljenici i prije 1390. godine, u prilog tome ide i stara crkva Sv. Ivana Trogirskog iz 1324. godine, na obližnjem rtu Ploča i kapela Sv. Nikole unutar spilje Loznica.
Glavna okupacija današnjeg stanovništva Rogoznice je turizam, ribolov i obrada zemlje.
ZNAMENITOSTI
Crkvica Sv. Ivana trogirskog na rtu Planka
U pustom i krševitom kraju smjestila se crkvica Sv. Ivana na rtu Planka. Sagrađena je u svrhu zavjeta, na mjestu gdje je prema legendi biskup Ivan (biskup Trogira od 1062 . godine) čudotvorno spasio brodolomce hodajući po moru. Zvan dalmatinska Haridba, rt Planka najpogibeljnija je plovidbena točka na istočnoj obali Jadrana. Istaknuti dio kopna od šibenika prema Trogiru naziva se Hilejskim poluotokom, a rt se u antičko doba naziva promunturium Diomedis.
Crkvica Sv. Nikole
U uvali Lozica sjeverozapadno od poluotoka Rogoznice nalazi se Crkvica svetog Nikole, u dijelu zvanom Staro selo ili Vecchia Rogoznica. Ovaj iznimno zaštićeni spomenik sakralne baštine datira s početka 14. stoljeća premda arheolozi i povjesničari smatraju da je starija. Oko crkvice je starohrvatsko groblje iz 13. stoljeća s neobičnim nadgrobnim spomenicima.
Nacionalni Park Kornati
Nacionalni park Kornati nalazi se 20 nautičkih milja od Rogoznice. 89 nenaseljenih otoka, otočića i hridi koji su razmješteni na samo 70 četvornih kilometara. Iz Rogoznice do NP Kornati možete doći vlastitim ili unajmljenim brodom, a tokom ljetne sezone i organiziranim cjelodnevnim izletom na nekom od izletničkih brodova iz Rogoznice.
Nacionalni Park Krka
Na ukupnoj visini od 242 metra i Skradinskim bukom, najvećom sedrenom barijerom u Europi i svojih sedam slapova, Nacionalni park Krka je prirodni i krški fenomen. Nacionalni park Krka nalazi se na udaljenosti od 40 kilometara od Rogoznice. Od Rogoznice do NP Krka možete ići automobilom ili se uputiti na vrlo atraktivan, organiziran izlet izletničkim brodom koji je dostupan iz Rogoznice tijekom ljetne sezone.
Jezero Zmajevo Oko
hidrogeomorfološki fenomen istočne obale Jadrana nzvan Zmajevo oko, razvila se osebujna flora i fauna sa posebnim fizikalno–kemijskim svojstvima. Jezero je smješteno uz tanku prevlaku koja razdvaja uvale Soline i Koprišće na poluotoku Gradina. Krase ju u krug okomite stijene visoke od 4 do 24 metra. Sama površina jezera iznosi oko 10.000 m², a najveća izmjerena dubina je 15 metara. Premda jezero nema vezu sa morem postoji izmjena jezerske i morske vode kroz pukotine i kanale u poroznom vapnencu. Jedinstven i poseban okoliš Zmajevog oka, s debelim donjim slojem sumporovodika, posljednjih je godina zainteresirao brojne domaće i strane znanstvenike, a zbog meromiktičkih i anoksičkih uvjeta jezerske slane vode uspoređuju ga s Crnim morem, fjordom Framvaren u Norveškoj ili kraterskim jezerom Pavin u Francuskoj.
